Projektom „Parkovni biseri Slavonije“ razina infrastrukturne uređenosti perivoja u Našicama i Valpovu znatno je unaprijeđena. Uz vrlo važnu obnovu parkovne flore, uređene su i staze, putokazi, ploče i info-paneli, sjenice i posjetiteljski centri. Nabavljena je oprema koja će približiti bogatstva dvaju parkova korisnicima i turistima (dalekozori, povećala itd). Veliki posao odrađen je i na planu „digitaliziranja“ parkova, budući da je, primjerice, razvijen digitalni katastar svih biljnih vrsta u Našicama i Valpovu.

Istodobno s provedbom potrebnih infrastrukturnih aktivnosti, postavlja se i pitanje kako tu novu infrastrukturu i s njom povezanu opremu iskoristiti na najbolji mogući način. Kako je pretvoriti u materijalnu podlogu novog razvoja i dodanih vrijednosti za stanovnike i posjetitelje dvaju prekrasnih slavonskih gradića. Pitanje je to koje si lokalne zajednice ili barem oni zaduženi za upravljanje lokalnim društvenim i/ili turističkim resursima katkad i ne postavljaju. A to je pitanje vrlo važno, čak bismo mogli reći, i ključno.

Ono u jednadžbu uvodi ljude. U jednoj od prethodnih lekcija istaknuti su glavni elementi međusobnog povezivanja i orijentiranja zajedničkih snaga za potrebe kvalitetnog razvoja kulturnih, društvenih i turističkih potencijala u nekoj sredini. O ovim temama govorilo se i tijekom radionice „Interpretacija prirodne baštine u funkciji održivog razvoja turizma, gospodarstva i zaštite okoliša“. Navedeno „gradivo“ ovdje ćemo potkrijepiti uočavanjem određenih važnih trendova te povoljne startne pozicije koju u tom kontekstu imaju našički i valpovački perivoj.

Prije svega, okončanjem projekta „Parkovni biseri Slavonije“, naše projektne lokacije nisu ostale „zakopane“ u velike infrastrukturne investicije s dugim rokom povrata. Kao što je pokazao nedavni izvještaj američke Zaklade za informacijske tehnologije i inovacije (Information Technology & Innovation Foundation), stopa povrata (bilo društvenog, bilo ekonomskog kapitala) od čisto infrastrukturnih investicija tijekom proteklih je 40 godina drastično opala (s 20-ak na oko 1 %). Promatrajući ove trendove u kontekstu turizma i destinacijskog upravljanja, ilustrativan je podatak da je 2017. Škotska, jedno od europskih središta održivog korištenja prirodne baštine, odlučila zatvoriti 39 od ukupnog 56 centara za posjetitelje!

Ovo, naravno, ne znači da su Škoti odustali od gostoljubivosti ili bavljenja turizmom, nego to da su uočili da današnji posjetitelj sve informacije koje su mu potrebne već nosi u džepu, na svom smartphoneu. Nije toliko željan čak ni posljednjih krikova tehnologije i „specijalnih efekata“. Suvremenog posjetitelja prvenstveno zanimaju smislene, autentične priče (v. „Interpretacijom do razumijevanja“ ). Njih ćemo mu predstaviti ne samo tehnologijom, ne samo infrastrukturom, i ne samo suhoparnim vodičkim izlaganjem, nego kroz kreativni koktel svih triju navedenih elemenata. Drugim riječima, ipak uz prvenstvo ljudskog faktora.

Odlično je da je infrastrukturno-tehnološka komponenta „Parkovnih bisera“, da tako kažemo, „umjereno razvijena“. U sljedećoj fazi, moramo joj pridružiti i ljude. U tu svrhu, u jednom od sljedećih tekstova predstavit ćemo potencijalne poslovne modele i mogućnosti (samo)zapošljavanja u turizmu. U međuvremenu, nekoliko poveznica na uspješne turističke proizvode temeljene na „miksanju“ kreativnosti, infrastrukture/opreme i tehnologije. Tu je i link na bazu edukativnih sadržaja EUROPARC Federation, europske mreže za upravljanje zaštićenim kulturnim i prirodnim područjima. Uživajte!